O le fea paneta e 11 taimi e sili atu nai lo le lalolagi?
Matou te iloa o Jupiter o le paneta pito sili ona tele i la tatou Solar System. O le kasa tele e 11 taimi i le lalolagi ma e 2,5 taimi sili atu nai lo isi paneta uma o le la.
O le a le paneta pito sili ona telē i le la e tusa ma le 11 taimi le tele o le lalolagi Pe 63 ona masina?
O Jupiter o le paneta pito sili ona tele i le la, ma o le muamua o le kesi sauai. E 11 taimi le lautele o le lalolagi ma lona mamafa e 318 taimi sili atu.
O le a le paneta lona 10 aupito tele?
Lisi o paneta e 10 sili ona tele i le la
Tulaga | Igoa o le paneta | Diamita |
---|---|---|
1 | Jupiter | 142.800 |
2 | Saturn | 120.000 |
3 | Uranus | 51.118 |
4 | Neptune | 49.528 |
O le a le paneta e sili atu nai lo le Lalolagi?
O Jupiter o le paneta pito sili ona tele i le la, o loʻo i le va o Mars ma Saturn. O le paneta lona lima mai le La, o loʻo i le va o Mars ma Saturn, o Jupiter o le paneta pito sili ona tele i le la, ma le lautele o le 142.984 kilomita - e afe paneta e pei o le lalolagi e mafai ona ofi i Jupiter.
E fia la o iai?
E tusa ai ma lo tatou aniva, o le Milky Way, e 200 i le 400 piliona fetu. O aniva e iai le faitau selau piliona o fetu i le averesi. Ma o fua faatatau foi e faasino atu i le faitau selau piliona o aniva i le Vateatea.
O le fea le Jupiter po o le La e sili atu?
O le mamafa o le La e tusa ma le 333,000 taimi i le mamafa o le Lalolagi ma sili atu i le 1,000 taimi o Jupiter.
E faafia ona ofi le Lalolagi i le La?
O le La o se fetu e 1 392 700 km, o lona uiga, e 109 afe taimi sili atu nai lo le lalolagi. O le Lalolagi e 12 km, o lona uiga e mafai ona tuʻuina i totonu o le La le 742 miliona paneta o le Lalolagi.
E fia taimi e sili atu ai Saturn nai lo le lalolagi?
O Saturn o le paneta lona ono mai le La ma o le paneta lona lua lona tele i le Solar System, i tua atu o Jupiter. O ona fua e 9 taimi e sili atu nai lo le lalolagi.
O ai le lalolagi tele po o Venus?
Se fa'ata'ita'iga fa'ata'atia o le faiga o le la
Sini | Diamita Moni (km) | Mamao Moni (miliona kilomita) |
---|---|---|
Mercury | 4880 | 57.910 |
Venus | 12,104 | 108.16 |
Terra | 12,742 | 149.6 |
Mars | 6780 | 228.0 |
O le a le mea sili i le Atulaulau?
Mea sili ona telē na maua
O se filament galactic e tusa ma le 10 piliona malamalama-tausaga (3 Gigaparsecs) i lona fua sili, e 7,2 piliona malamalama-tausaga (2,2 Gigaparsecs) i le isi.
O le a le paneta aupito itiiti i le atulaulau?
Kepler-37b, e pei ona taʻua, e laʻititi lava nai lo Mercury, le paneta aupito itiiti i le Solar System. O le igoa e sau mai le fetu Kepler-37, lea e taamilo ai le paneta.
O le a le faasologa o paneta tetele?
O a paneta tetele e 5 i le Solar System i le faasologa mai le tele i le laititi*? O Jupiter o le paneta pito sili ona tele i le la ma o Mercury o le pito sili ona laʻititi. O le mea lea, i le fa'asolo i lalo (maualuga i lalo ifo) o: Jupiter, Saturn, Neptune, Uranus, Earth, Venus, Mars ma Mercury.
O le a le mea ua ta'ua o se paneta tele?
E fa paneta tetele ua iloa i le Solar System: Jupiter, Saturn, Uranus ma Neptune.
Aisea e lanumoana ai le lalolagi?
O le lalolagi e lanumoana ona o le tele o vai! O le malamalama e faʻaosoina e le La e faʻavaeina e ala i le tuʻufaʻatasia o lanu eseese, lea e mafai ona tatou vaʻaia i le nuanua poʻo le susulu o le la i totonu o se prism.
E fa'afefea le lalolagi i le 3 tausaga?
O le lalolagi ua ta'ua o se paneta tele ma ua vaevaeina lona fausaga i totonu: O le eleele, ofu talaloa ma le totonugalemu. I le faaopoopo atu i le fausaga i totonu, o loʻo i ai foi se fausaga i fafo e fetaui ma le lithosphere, hydrosphere, biosphere ma le ea, o mea ia e maua ai tulaga lelei mo le ola ai iinei.
O le a le numera tele o le upu masima?
masima | Infopedia Dictionary o le Gagana Potukale.
O le a le numera tele o le upu alofa?
Igilisi Fa'atonu
O le upu amores o se uiga fa'afoliga o le "alofa".
E fia la o iai i le Milky Way?
O le Milky Way o se aniva li'o, lea o lo'o iai le Solar System.
Milky Way | |
---|---|
Auala i Santiago, Camino de Santiago | |
Isi fa'amatalaga | |
numera o fetu | i le va o le 100 ma le 400 piliona |
Vaitaimi o le taamilosaga a le La i le ogatotonu | 225 miliona tausaga |
O le a le fetu aupito tele i le lalolagi?
1º – VY Canis Majoris: ua lauiloa foi o le VY Cma, o lenei hypergiant e mumu mumu, e 2.100 taimi e sili atu nai lo le La i le lautele. Ina ia maua se manatu i lona telē, toetoe lava tolu piliona paneta e pei o le Lalolagi o le a ofi i totonu.
O le a le paneta pito sili ona vevela i le lalolagi?
O le mea moni, o Venus o le paneta pito sili ona vevela i le la, e sili atu le vevela nai lo Mercury, lea e latalata i le La. O lona averesi o le vevela i luga ole laiga o le 460ºC ona o le malosi o le greenhouse aafiaga e tupu i luga o se fua tele i luga o le paneta.
O le a le paneta pito sili ona malulu i le faiga?
O le taimi muamua foʻi lea na maua ai se paneta e faʻaaoga ai se vaʻai mamao. O Uranus o le paneta sili ona malulu i le Solar System, e oʻo atu i le -224ºC.
O le a le vevela o le masina?
O le masina e leai se atemosifia, o lona uiga o le vevela e amata mai i le -184 tikeri Celsius i le po e oo atu i le 214 tikeri Celsius i le ao, seʻi vaganā ai pou e tumau ai le vevela -96 tikeri Celsius.
O le a le mea e tupu pe a le toe taamilo le Lalolagi mo le 5 sekone?
O le a le mea e tupu pe a le toe taamilo le Lalolagi mo le 5 sekone? Afai e fa'afuase'i ona taofi le taamilo o le Lalolagi, o mea uma i luga o le fogaeleele o le a matua sasae ese mai iinei: tagata, laau, manu, aai, sami ma e oo lava i le ea i le ea. …
O le a le lanu o le La?
Mai le vanimonimo, e aliali mai le La i lona lanu moni: paʻepaʻe.
O le a le vevela o le La?
E 53 masina e igoa ia Jupiter. Io, Europa, Ganymede ma Callisto o le fa tele, ua taʻua o satelite Galileo, aua o Galileo Galilei na muamua matauina i latou i le 1610. Faatasi ai ma matai mata po o telescopes, o nei satelite e tatau ona foliga mai o ni nofoaga susulu i le itu o le paneta faafeagai.
E fia tausaga o le La?
Le uso 'masaga' o le lalolagi, paneta Venus na le mafai ona malutia vai – 15/10/2021 – UOL TILT.
E mafai ona vaʻai Venus mai le lalolagi?
O le tele o paneta i le Solar System e mafai ona vaʻaia e le mata le lava, e oʻo lava i nofoaga o loʻo iai le malamalama. O a ia mea ma pe fa'apefea ona iloa? E mafai ona tatou vaʻaia paneta se lima i le Solar System ma mata le lava: Mercury, Venus, Mars, Jupiter ma Saturn.
O le a le fetu e leai sona malamalama?
O PELENE O FESOA E LEAI LAVA LAVA MALAMA MA FAAALIA LE MALAMALAMA NA LATOU MAUA MAI LE LA. O LO TATOU SOLAR SYSTEM E FAI IA PELENE E VALU, O IA: MECURY, VENUS, EARTH, MARS, JUPITER, SATURN, URANUS MA NEPTUNE.
E fia ni atulaulau o iai i le lalolagi?
O le mauaina o paneta o loʻo i fafo atu o le la, e taʻua foi o exoplanets, e saofagā i suʻesuʻega o faʻailoga o le ola i le atulaulau.
O le a le mea tuai i le lalolagi?
Siaki le 6 mea tuai i le lalolagi
- Saito zircon (4,4 piliona tausaga)
- Filaments Hematite (3,75 piliona tausaga)
- Stromatolites (3,5 piliona tausaga)
- Barbeton Makhinjwa Mountains (3,6 piliona tausaga)
- Vaituloto o Zaysan (60 miliona tausaga)
- Ivi Auvae UR 501 (2,5 miliona tausaga le matua)
O le a le mea o iai i tua atu o fetu?
O le atulaulau e faitau piliona aniva, e faia aʻe i paneta, asteroids, fetu, comets, satelite faalenatura, pefu o le vanimonimo, faatasi ai ma isi tino selesitila. E tele fetu i le atulaulau, e eseese le lapopoa.
O le a le fetu sili ona malulu i le lalolagi?
Ua ta'ua le fetu CFBDSIR 1458 10B. O loʻo i ai o ia i le kamupani a se isi fetu ma se igoa uiga ese: CFBDSIR 1458 10A. E tutusa uma le lapopoa ma Jupiter. Fai mai tagata popoto, e foliga mai e ese le uiga o le dwarf enaena mai isi ona e malulu tele.
O le a le igoa o le La?
O le La e ta'ua o se fetu fa'aautu i le tama'i fetu, ma e ta'ua fo'i o le fetu fa'a. O lo'o fa'avaeina i kasa fa'amalama, na afua mai i le fa'agasologa o le fusi faaniukilia i lona totonu, e aofia ai le 80% hydrogen, 18% helium ma le 2% metala.
O le a le La aupito itiiti?
G minor (fa'apu'upu'u i le faiga Europa Sol me i le American system Gm) o le ki lea e aofia ai le fua G minor, ma o lo'o i ai fa'amatalaga G, A, B mafolafola, C, D, E mafolafola, F ma G. O lona ofutau e aofia ai mafolafola e lua. O lona ki fa'atatau o le B mafolafola tele, ma lona ki fa'atasi o le G matua.
O le a le fetu e faamafanafanaina ai le Lalolagi?
O le La o se fetu fa'asologa autu (lea e maua ai lona malosi e ala i le tu'ufa'atasiga o le hydrogen), o le vaega samasama dwarf.
O ai e sili atu Venus poʻo Mars?
O le matauina i se tamai vaai mamao, e mafai ona tatou iloa o le ata o Venus e faatoluina tele nai lo Mars. Paneta Venus (sili ona pupula) ma Mars (sili ona la'ititi, i luga a'e o Venus) ma le Moon.
E fa'afia le tele o le paneta Jupiter nai lo le Lalolagi?
O Jupiter o le paneta e sili ona tele (318 taimi o le mamafa o le Lalolagi, e sili atu nai lo isi paneta tuʻufaʻatasia) ma le radius sili ona telē (pe tusa ma le 71500 km, e 11 taimi o le Radius o le Lalolagi).
O le a le paneta aupito tele ua maua e oo mai i le taimi nei?
E oo mai i le taimi nei, o le TrES-4 o le paneta aupito tele lea na maua e tagata, e toetoe lava faaluaina le tele o Jupiter. O le sau'ai o se vaega o le fa'aputuga fetu o Hercules ma o lo'o fa'ata'amilo i le la e lua la.
O le a le igoa o le paneta aisa?
E lua sauai aisa i le Solar System, Uranus ma Neptune. O loʻo i ai faʻamatalaga o le i ai o se tolu aisa sauai, lea, afai e maua, o le a avea ma paneta lona iva o le Solar System.
E i ai se paneta e sili atu nai lo le La?
O le a le paneta e sili atu nai lo le La? O Jupiter o le paneta pito sili ona tele i le Solar System, e le gata i le lautele ma le mamafa, ma o le lona lima e sili ona latalata i le La. E itiiti ifo i le tasi-afe o le mamafa o le La, ae e 2,5 taimi le mamafa o isi paneta uma pe a tuufaatasi.
E fia taimi e sili atu ai Saturn nai lo le lalolagi?
O Saturn o le paneta lona ono mai le La ma o le paneta lona lua lona tele i le Solar System, i tua atu o Jupiter. O ona fua e 9 taimi e sili atu nai lo le lalolagi.
O le a le paneta pito sili ona telē pe a mavae le lalolagi?
→ Jupiter. Ua lauiloa Jupiter o le Gas Giant. O Jupiter o le paneta pito sili lea ona telē i le Solar System e 318 taimi le mamafa o le lalolagi.
E fa'afia le tele o le paneta Jupiter nai lo le Lalolagi?
O Jupiter o le paneta e sili ona tele (318 taimi o le mamafa o le Lalolagi, e sili atu nai lo isi paneta tuʻufaʻatasia) ma le radius sili ona telē (pe tusa ma le 71500 km, e 11 taimi o le Radius o le Lalolagi).
E fa'afia le tele o le masina nai lo le lalolagi?
Uiga Autu o le Masina
O lona lautele e 3 475 kilomita, lea e 3,67 taimi laʻititi nai lo le lautele o le lalolagi. O le mamao masani i le va o le Moon ma le Lalolagi e 384 km. Ose mamao mamao lava. Ina ia maua se manatu, e mafai ona tatou tuʻuina paneta e 400 le lapopoʻa o le lalolagi e laina i le va.